Osnovna škola Strožanac

U zajedničkom razmišljanju o svecima došle su do izražaja različite misli:
„Ljudi norme, pravila, reda, pravde, vjere, života, dobrote, nesebičnosti, buđenja nade, stvaranja prijateljstava, vraćanja povjerenja. Koji znadu sjediti na posljednjem mjestu ne rađajući mržnju.
Postoje dakle ljudi kakav ćeš ti biti! Uči od njih!
Pronađi ih, opiši, oslikaj. Nosi ga u mislima, promatraj i pamti, da se i ti zaraziš.
Druži se s njim, pričaj o njemu, pitaj ga za mišljenje o onome što radiš, isprovociraj ga.
Ne daj mu da prođe pored tebe, a ne priča ti o onome što vidi.
Sveti, sveti, gdje su danas? Pa, ako ne poznaš ni jednoga – ako ga nisi uspio prepoznati ili sresti, ništa za to: on je i u tebi. Zamišljaj, kako bi jedan svetac pored tebe tu disao i živio?
Maštom dozovi opet njegov osmijeh, blagost, riječ. I opet uči. I opet ga pitaj, neka te uči – taj svetac u tebi!”

U radionicama djevojke su na laticama cvjetova napisale koje su kreposti resile pojedine svece. Procvjetalo stablo njihovih cvjetova neka proširi svoj miris u njihov svakodnevni život.
Vrhunac duhovne obnove bilo slavlje Euharistije koju je predvodio župnik don Ivica Barišić a pjevanje predvodile djevojke.
Ispunjene, obogaćene i radosne vratile su se na staze svoga života.
Vjerujemo da će se svaka od njih truditi ostavljati svijetli trag svoga kršćanskoga života.

s. Klara Pavlović